Dramatično pada udio djece, uvoz stranih radnika ne rješava problem

U odnosu na popis iz 2021. u Hrvatskoj je povećan broj stanovnika za samo nekoliko tisuća te Hrvatska ima 3,876 milijuna stanovnika, no to minimalno povećanje pratilo je smanjenje udjela djece i povećanje udjela starijeg stanovništva, što govori o ubrzavanju dramatičnih demografskih trendova.

Kako piše Večernji list, Hrvatska se prema podacima Eurostata nalazi među tri države EU u kojima je u posljednjem desetljeću zabilježen najveći porast broja starijeg stanovništva. Sredinom 2025. godine, prema procjeni DZS-a, imali smo 911,5 tisuća stanovnika u dobi od 65 i više godina te je udio starijih u populaciji čak 23,51%, a djece do 14 godina imamo samo 529,5 tisuća (13,66%).

Akrap: Imat ćemo problema s isplatom mirovina

Demograf i akademik prof. dr. sc. Anđelko Akrap, za Večernjak je izjavio da su podaci o padu udjela djece ispod 14 posto "alarmantni".

"Povećava nam se relativno i apsolutno broj starijeg stanovništva i osim izdvajanja za mirovine, problem će biti skrb o starijem stanovništvu. Ne raste samo udio stanovništva u mlađoj starijoj dobi od 65 do 75 godina i srednjoj starijoj dobi od 75 do 85 godina nego i onog od 85 i više godina, demografski rečeno, u staroj starijoj dobi. Ti su procesi eksponencijalno ubrzani zbog iseljavanja mladog stanovništva. Još od 90-ih godina demografi su upozoravali da ćemo doći u neizdrživu situaciji ako se ti trendovi ne zaustave", izjavio je demograf Akrap.

Dodao je i da uvoz radne snage ne može "zakrpati" demografske rupe te da je jedno od rješenja povratak iseljenih hrvatskih građana.

Alarmantan pad broja djece i porast broja starijeg stanovništva ne dovodi u pitanje samo održivost javnih sustava nego i ugrožava skrb o starijem stanovništvu, i to puno više nego što su građani toga svjesni.